Projekt Flat Stanley iznimno je popularan u školama i vrtićima engleskog govornog područja. Flat Stanley, što bi u prijevodu značilo Plosnati Stanley, knjiga je koju je napisao Jeff Brown.

Priča o Flat Stanleyu ide otprilike ovako: Stanley i njegov mlađi brat Arthur od svog su oca dobili na poklon veliku ploču na koju su čavlićima ubadali postere i razne sličice. Otac im je ploču objesio iznad Stanleyeva kreveta. Jedne noći ploča je pala na krevet u kojem je spavao Stanley. Stanley više nije izgledao poput ostalih dječaka, već je postao tanak poput papira. Često se sa svojim bratom igrao tako što se pretvarao da je zmaj. Uskoro je počeo putovati svijetom putem poštanskih putovnica i tako je krenula njegova pustolovina.

Ovaj projekt osnažuje i razvija svijest djece o sredini u kojoj žive, istodobno im pružajući priliku da nauče mnoge činjenice o različitim kulturama, običajima i državama.

Projekt Flat Stanley u našem vrtiću iniciran je od strane roditelja i djece. Djevojčica i njena mama donijele su nam priču o Flat Stanleyu i pismo iz Amerike kako bi nas upoznali s projektom.

Nakon što smo djeci ispričali priču o Flat Stanleyu, odlučili smo jedan dio vrtića pretvoriti u centar u kojem smo dobili priliku krenuti u nove pustolovine.

Centar smo obogatili sljedećim materijalima:

• karta Svijeta i karta Hrvatske
• razne enciklopedije i Atlasi
• društvena igra “Zastave Svijeta”
• globus i povećala
• memory: “Zastave Svijeta” i “Znamenitosti svijeta”
• podne puzzle “Karta Svijeta”
• plakati: “Djeca Svijeta”, “ Znamenitosti Svijeta” i “Zastave Svijeta”
• različiti prirodno neoblikovani materijali i kocke za igre građenja

Djeca su pokazala veliko zanimanje koje je pokrenulo maštu i kreativnost, te smo odlučili izraditi i svog plosnatog lutka. Saznali smo da se svaki Stanley ne mora zvati Stanley, niti mora biti dječak.

Prvo pismo dobili smo od mame djevojčice koja je inicirala projekt, a prva destinacija koju smo imali priliku upoznati bio je Bruxelles. Djeca su svoja zapažanja i ono što su naučili nastojala zabilježiti na plakatima, kroz crteže i izjave. Svi plakati, fotografije, dječji crteži i izjave bili su izloženi na ulazu u vrtić kako bi svi roditelji imali uvid u tijek projekta.

Ovaj oblik komunikacije pokazao se odličnim: roditelji bi prilazili, zastali i zajedeno s djecom proučavali plakate. Više roditelja se počelo aktivno uključivati u projekt tako da su ili plosnatog lutka poveli na putovanje ili nam omogućili da se povežemo s nekim izvan naše države. S tih putovanja donosili su fotografije, suvenire, prospekte, razglednice i pisma za djecu. Države i gradovi koji smo imali prilike upoznati su sljedeći: Izrael – Tel Aviv, Belgija - Bruxelles, Kolumbija - Bogota,

Grčka - Atena, Italija – Venecija, Sicilija , Kina – Peking i Slovačka – Bratislava.

Sve crteže, fotografije, prospekti, razglednice, pisma i izjave djece dokumentirali smo u jednu mapu. Mapa je bila stalno dostupna djeci kako bi imali priliku prisjetiti se aktivnosti i revidirati svoja znanja.

Projekt je prvenstveno bio istraživačkog karaktera i kroz njega su se upoznavale različite države i gradovi, njihove osobitosti, kulturna i društvena.

U nastavku projekta djeca su sve više samoincijativno počela iznositi ideje, a nova znanja prožimala su se i u ostalim igrama i aktivnostima.

Zaključak:

Kroz aktivnosti i poticaje koje smo ostvarili u projektu, djeca su se ne samo upoznala s osobitostima i specifičnostima različitih država i gradova, već su bili i aktivni sudionici projekta. Poticali smo ih da uče čineći, surađuju međusobno i uvažavaju jedni druge.

Iz toga smo zaključili da tema projekta mora biti važna djeci i najbolje je kad je odabrana na temelju njihovog zanimanja.

Znajući da su znatiželja, tolerancija, strpljenje i poštivanje važni elementi svakog putovanja, drago nam je da smo osim proširivanja spoznaja , utjecali i na proširenje dječjih pogleda na svijet.